Obrana građanskih sloboda

Povelja Europske unije o temeljnim pravima, svečano donesena 7. prosinca 2000. na sjednici Europskog vijeća u Nici, povijesna je prekretnica u zaštiti građanskih prava u Europi. Bio je to važan korak za koji se Europski parlament godinama zalagao. Zastupnici su smatrali da bi građani trebali biti upoznati sa svojim temeljnim pravima i slobodama koji su im zajamčeni u Europskoj uniji i njezinim članicama te na raspolaganju imati sustav pravne zaštite u slučaju njihova kršenja. Zamišljena kao referentni dokument i plod novog načina rada na izradi propisa Povelja je jedinstvena zbirka svih građanskih, političkih, gospodarskih i socijalnih prava europskih građana i građanki te svih drugih koji žive na području Unije.

Prava navedena u Povelji temeljna su i neotuđiva prava svakog čovjeka. Namjera njezinih autora bila je ojačati njihovu zaštitu s obzirom na kretanja koja prate društveni napredak te razvoj znanosti i tehnologija. Ta su prava razvrstana prema osnovnim načelima dostojanstva, sloboda, jednakosti, solidarnosti, prava građana i pravde. Namjera je bila i potaknuti stalno produbljivanje zajedništva europskih naroda kako bi zajedničku budućnost mogli graditi na istim vrijednostima. Ugovorom iz Lisabona 2009. Povelja je postala pravno obvezujuća i ima istu pravnu snagu kao temeljni Ugovori Unije. Priložena je Ugovorima i primjenjuje se na sudovima Europske unije.