Izložba
Odlučan u namjeri da dokaže demokratsko usmjerenje europskog projekta Europski parlament od samih se početaka zalagao za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda. No tek je donošenje Helsinškog završnog akta 1975. zastupnike potaknulo da pojačaju svoje zalaganje za ljudska prava. Parlament je iste godine izrazio veliko zadovoljstvo zbog dodjele Nobelove nagrade za mir nuklearnom fizičaru i disidentu Andreju Saharovu koji je 1970.
Sudjelovao u osnivanju Odbora za ljudska prava u Sovjetskom Savezu. Parlament je u više navrata osudio mjere izolacije koje su mu nametnute. Uzalud je tražio da se Saharov pusti na slobodu te da mu se dopusti da zajedno sa suprugom napusti Sovjetski Savez.
Zastupnici koji su izabrani na prvim neposrednim općim izborima za Europski parlament 1979. odredili su razvoj i zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda kao svoj politički prioritet. U skladu s tim stalno se povećavao broj rezolucija o tim pitanjima. U okviru Odbora za politička pitanja Parlamenta 1984. osnovan je Pododbor za ljudska prava. On je nastavio rad prethodne radne skupine zadužene za pitanja povezana s ljudskim pravima, uključujući prava manjina, i vladavinom prava u trećim zemljama Otada je Odbor za politička pitanja svake godine upozoravao na napade na ljudska prava u svojem izvješću o stanju ljudskih prava u svijetu te o razvoju zajedničke politike u tom području. No rad europskih zastupnika nije se zaustavio na tome. On odonda obuhvaća i promatranje izbora u svijetu te uključivanje odredbi o poštovanju ljudskih prava u gospodarske i trgovinske ugovore Europske unije s drugim zemljama. Naposljetku, Parlament promiče parlamentarnu demokraciju kroz dobre odnose s parlamentima trećih zemalja.
