Izložba
Nagrada Saharov za slobodu mišljenja od samog je početka prije više od 30 godina dodjeljivana različitim pojedincima ili organizacijama za ljudska prava koji su se neumorno borili za pravdu i slobodu u cijelome svijetu. Europski parlament, koji dugo nije imao stvarnih ovlasti u području vanjske politike, odmah je u Nagradi Saharov prepoznao sredstvo za međunarodnu afirmaciju svojih aktivnosti u zaštiti temeljnih prava te je za to iskoristio svaku priliku. Nagradom su ovjenčane osobe iz različitih kultura i krajeva svijeta. Nagrađivani su svi oblici aktivizma. Među nositeljima nagrade Parlamenta su glasnogovornici manjina, protuteroristička skupina, aktivisti koji se bore protiv mučenja, karikaturist, zatočenici savjesti koji služe dugotrajne kazne, filmski redatelj, Ujedinjeni narodi, pa čak i djevojčica koja se bori za pravo na obrazovanje.
U skladu s tim nagrada promiče vrijednosti za koje se zalaže Parlament, kao što su sloboda izražavanja, prava manjina, poštovanje međunarodnog prava i uspostava demokracije i vladavine prava. Brojni dobitnici proveli su niz godina u zatvoru ili su još uvijek zatočeni, a neki od njih žrtvovali su i svoje živote za zaštitu tih vrijednosti. Valja napomenuti da su neki kasnije ovjenčani i Nobelovom nagradom za mir. Pojedincima i organizacijama koji su dobili ovo priznanje zajednička je jasna vizija nužnosti i hitnosti promicanja načela ljudskih prava i temeljnih sloboda, kao i spremnost da žrtvuju svoje živote u toj teškoj borbi.
U prosincu 2019. otvorena je Aleja laureata Nagrade Saharov na Esplanadi Solidarność 1980. ispred zgrade Europskog parlamenta u Bruxellesu. Čine je 43 keramičke pločice koje nose kratke tekstove o dobitnicima Nagrade Saharov od njezina uvođenja 1988. Zaposlene u Parlamentu svakog dana podsjećaju na važnost naših prava i na nužnost njihove obrane.
Nagrada Saharov, Europski parlament i ljudska prava u svijetu (audio)
Uz dodjelu Nagrade Saharov, Europski parlament nastavlja štititi svoje vrijednosti i drugim sredstvima. Njegovi zastupnici redovito postavljaju pitanja povezana sa stanjem ljudskih prava u trećim zemljama, posebice u rezolucijama koje se donose na plenarnim sjednicama. Ta se prava smatraju univerzalnima, stoga se moraju braniti svugdje u svijetu: u Mjanmaru, od kojeg nas dijeli 8 000 kilometara, ili u susjednom Bjelarusu. Parlament je redovito donosio važne rezolucije kako bi isticao važna humanitarna pitanja. Zastupnici u Europskom parlamentu brane demokratske sustave u cijelom svijetu. Neki su putovali u daleke zemlje kako bi promatrali izbore, posredovali u sukobima i pružili potporu mladim parlamentima. Primjerice, Parlament je promatrao prijevremene parlamentarne izbore koji su se u siječnju 2020. održali u Peruu. Parlament shvaća da ljudska prava ne prestaju iza granica Unije i djeluje u skladu s tim kad god je to moguće.