Türbe (grobnica) Šejha Mustafe jedna je od najstarijih islamskih sakralnih građevina preostalih iz osmanskog perioda u Beogradu.
Smješten na vrhu Ulice Filipa Višnjića, nadomak Studentskog parka i PMF-a, stoljećima opstaje prkoseći nemilosrdnom zubu vremena. Ovaj blog se bavi poviješću Türbe šejha Mustafe, važnog mjesta u islamskoj povijesti Beograda.
Turbeh je turska riječ za grobnicu ili mauzolej u kojem se pokapaju ugledni i bogati ljudi. Türbe su obično četverokutnog oblika (a mogu biti i šesterokutni ili osmokutni), po uzoru na oblik šatora iz predislamskog doba. Mogu biti otvoreni i zatvoreni, s kupolom ili četverokutnim krovom, lukovima ili prozorima.
Datira s kraja 18. stoljeća, ovo turbe je šesterokutno i izgrađeno je od kamena. Unutrašnjost mu je ukrašena natpisima iz Kur'ana, dok se u sredini prostorije nalazi natkriveni sarkofag koji označava grob.
Türbe šejha Mustafe, posvećeno je Mustafi od Bagdada, poglavaru hadži-šejh Muhamedove tekije (Zawiya ili Khanqah, zgrada namijenjena posebno za okupljanja sufijskog bratstva), koja se nekada nalazila na tom mjestu. O tekijskoj povijesti se dosta zna, a dosta je i sačuvano. Postoji sačuvana fotografija Tekije, pa se zna kako je izgledala. Na planu austrijskog vojnog časnika Bruscha iz 1789. godine tekija je ucrtana nasuprot Kizlar-aginoj džamiji s početka 17. stoljeća.
Za vrijeme Srpskog ustanka 1804.-1813. Tekija je neko vrijeme služila kao sjedište Izvršnog vijeća, najviše vlasti u novouspostavljenoj državi. U njoj je 1811. godine umro i Dositej Obradović, srpski pisac, biograf, dnevničar, filozof, pedagog, reformator obrazovanja, lingvist, poliglot i prvi ministar prosvjete Srbije.
Tekija je sveta islamska građevina u kojoj se okupljaju islamski mistici ili sufije (derviši). Služila je i kao mjesto gdje su se obavljali vjerski obredi. Obično su se turbe podizale uz tekije.
U prošlosti Beograda postojala je živa sufijska aktivnost, o čemu svjedoče podaci iz putopisa poznatog turskog putopisca Evlije Čelebije. Napisao je da je sredinom 16. stoljeća u Beogradu bilo 17 sufijskih loža (tekija). Štoviše, u razdoblju od 1521. do 1867. godine derviši su živjeli u Beogradu, okupljali se u tekijama i redovito izvodili jedan od najvažnijih sufijskih rituala zikr ili dhikr (u osnovi zazivanje Božjeg imena).
Derviši su u Beogradu imali i svoju ulicu pod nazivom Derviška ulica koja se nalazila na Dorćolu (turska riječ za raskrsnicu) i u kojoj se, prema Evliji Čelebiji, nalazila jedna od najstarijih sufijskih građevina u Beogradu ‒ Tekija Mehmed-paše Jahjalija.
Od svih tih građevina i tragova sufijskog djelovanja u Beogradu jedino je Türbe šejha Mustafe sačuvano kao uspomena na davno prošla vremena i predstavlja jedan od najistaknutijih elemenata muslimanske baštine u Beogradu.
U natpisu, koji je 1783. godine na turbe uklesao pisar (na turskom defterdaru) Husni Jusuf, piše da je šejh Mustafa bio sadija, što znači da je bio pripadnik Saʼdiyya tariqat ili derviškog reda. Na osnovu ovoga može se pretpostaviti da je tekija, koja se nekada nalazila u blizini turbeta, okupljala pripadnike ovog tarikata koji se smatra pretežno vojnim tarikatima, poput poznatih bektašija i rifaija.
Usprkos godinama zanemarivanja i zaborava, Türbe šejha Mustafe, sada blista u svom punom sjaju.
Zahvaljujući financijskim sredstvima Turske agencije za suradnju i koordinaciju u Beogradu (TIKA), u ime Vlade Turske, obnova ove zgrade završena je 2013. godine. Projekt obnove financiralo je Ministarstvo kulture, a izveo je Gradski zavod za zaštitu spomenika kulture.
Zgrada, međutim, ostaje zatvorena (osim tijekom Dana muzeja koji se organizira svakog svibnja. Iako je interijer uglavnom skroman i jednostavan, znatiželjni prolaznici i turisti ipak imaju priliku zaviriti kroz prozore u türbe, koje je jedno od rijetkih zgrada ove vrste u Beogradu.
- godine grupa derviša (islamskih mistika) s Kosova posjetila je glavni grad Srbije. Po dolasku u Beograd uputili su se u Türbe šeika Mustafe gdje su održali derviški obred ili zikr. Prvi put nakon 236 godina okupili su se kako bi odali počast svom duhovnom poglavaru.
Obnovom Turbe šejha Mustafe, još jedno zdanje iz islamske prošlosti Beograda počet će živjeti novi život. Sam grad na karti svojih važnih kulturno-povijesnih spomenika dobiva još jedan obnovljeni spomenik kulture kojim se može pohvaliti i tako potvrditi svoj epitet 'grada između Istoka i Zapada'.
This blog was made possible through Europeana's editorial grants programme which provides funding for writing that put a spotlight on underrepresented communities, voices and lived experiences. Learn more about the editorial grants programme and how to apply.