Istražite neke od članova kraljevskih obitelji mješovite rase u europskoj povijesti.
Istražujući kraljevske obitelji Europe otkriva se prisutnost ne samo crne, već i mješovitih rasa, a obje su one pridonijele povijesti Europe.
Jedna od takvih osoba mješovite rase jest poznata engleska i irska kraljica Charlotte, koja se udala za kralja Đuru III. u 18. stoljeću. Charlotteini preci potjecali su iz Mecklenburg-Strelitza u Njemačkoj.
Navodi se da su njezini preci bili Nijemci, ali i tamnoputi ogranak portugalske kraljevske obitelji, točnije kralj Alfonso III. i njegova maurska ljubavnica.
Unatoč tome što je njihov brak bio dogovoren, ipak su izgradili duboku vezu ispunjenu ljubavlju. Posebno su dijelili ljubav prema glazbi i umjetnosti.
Međutim, Charlotte se suočavala s diskriminacijom zbog svoje rase. Ponekad je opisivana kao ružna zbog svojih istaknutih „mulatskih” crta lica. Ipak, kao što se može vidjeti na slikama kraljice, na te su primjedbe utjecali rasistički pogledi na ono što čini ljepotu.
S druge strane, neki povjesničari tvrde je njezino afričko podrijetlo upitno, unatoč snažnim dokazima koji ga potvrđuju.
To je i dalje predmet stalnih rasprava, posebno zbog posljedica na koje upućuje. Na primjer, kad bi bilo potvrđeno da je njezino obiteljsko stablo bilo upravo takvo, to bi značilo i da je i njezina unuka, kraljica Viktorija, imala među svojim precima pripadnike crne rase. Nadalje, to bi isto vrijedilo i za Viktorijine potomke.
Čini se očiglednim da su pitanja rasne pripadnosti i dalje teret koji opterećuje rasprave, ne samo o kraljici Charlotte, već i o tome pod kojim bi okolnostima buduće osobe mogle biti zakoniti nasljednici prijestolja diljem Europe.
Rodila je 15 djece; 13 ih je poživjelo do odrasle dobi. Poznata je čak i u Americi jer je grad u saveznoj državi Sjevernoj Karolini dobio ime po njoj.
Charlotte je bila inteligentna žena koja je unatoč posebnosti svojeg izgleda postala poznata zahvaljujući svojim političkim stavovima, što se posebno odnosilo na protivljenje ropstvu, i svojoj glazbenoj nadarenosti.
Zanimljivo je da postoje dokazi da kraljica Charlotte možda nije prepoznata kao prva engleska kraljica mješovite rase.
Kraljica Philippa od Hainaulta, rođena 1310. u Valenciennesu u Francuskoj, imala je crnačko maursko podrijetlo. Udala se za Edwarda od Yorka, koji je neposredno prije njihova vjenčanja 1328. godine postao engleski kralj Eduard III. Postala je kraljica oko dvije godine nakon što je njezin suprug zasjeo na prijestolje 1330. godine.
Za razliku od Charlotte, ona nije bila predmetom neutemeljenih kritika u vezi sa svojom rasom i fizičkim izgledom. Umjesto toga, srednjovjekovni pisac Joshua Barnes opisao ju je kao „vrlo dobru i šarmantnu osobu koja je premašila većinu dama zbog svoje slatkoće prirode i kreposne naravi”.
Očigledno je da su se monarsi i članovi njihovih obitelji mještovite rase javljali kako u prošlim tako i u sadašnjim trenucima europske povijesti. Unatoč pokušajima da ih se izbriše iz kronologija povijesti, slikari, književnici (npr. Eschenbachov „Parzival”) i progresivni povjesničari učinili su kraljeve mješovite rase vidljivim i važnim likovima u cjelokupnoj priči o Europi.
Danas također vidimo kraljevske parove mješovite rase kao što su princeza Angela i princ Maximillian od Lihtenštajna, princ Harry i Meghan, vojvotkinja od Sussexa, te grofica Mary i Ferdinand Leopold Joseph, grof od Habsburga i Austrije, no ne kao anomalije u odnosu na normativna očekivanja onoga što čini „pravu” kraljevsku zajednicu, već kao osobe koje su se obvezale na vjernost jedna drugoj.
Stoga, u prepoznavanju i prihvaćanju humanosti i dostojanstva svih ljudi, možemo prenijeti tu trijumfalnu priču o osobama mješovite rase koje su od samog početka pridonosile dugačkoj i bogatoj povijesti Europe.