Kako je nastajala Europa
Širenje Europske unije: novo tisućljeće
Novo tisućljeće u Europi
Novo tisućljeće u Europi
Pridružilo se dvanaest novih članica, euro je postao zakonsko sredstvo plaćanja i potpisan je Ugovor iz Lisabona. Ovo je bilo važno desetljeće za Uniju – koji su događaji potaknuli Europljane da glasaju za novi Parlament?
2004.: najveće proširenje Europe
Te 2004. je na europskim izborima glasalo dotad najviše zemalja, jer je među njima bilo i deset novih država članica: Cipar, Češka, Estonija, Latvija, Litva, Mađarska, Malta, Poljska, Slovačka i Slovenija.
Europska unija imala je natrpan dnevni red. Poveljom Europske unije o temeljnim pravima, svečano proglašenom u prosincu 2000., utvrđena su temeljna prava i slobode građana.
U međuvremenu, euro je 2002. ušao u optjecaj u 12 država članica.
Oblikovatelji politika bavili su se pripremanjem Unije za buduće izazove. Ugovorom iz Nice (2001.) reformirane su europske institucije kako bi se omogućilo širenje Unije na istočnu Europu, a dodatno su proširene i ovlasti Europskog parlamenta u suodlučivanju. Zastupnici u Europskom parlamentu aktivno su sudjelovali u radu Europske konvencije koja je u srpnju 2003. iznijela nacrt Ustava EU-a, iz kojeg je – nakon negativnog ishoda dvaju referenduma u svibnju i lipnju 2005. – proizašao Ugovor iz Lisabona.
2009.: suočavanje s financijskom krizom
Na izborima 2009. sudjelovale su i Bugarska i Rumunjska, koje su pristupile Uniji 2007.
Zbog globalne financijske krize 2008. glavna tema kampanje bilo je gospodarstvo, nakon čega slijede zaposlenje i socijalna zaštita. Suzbijanje klimatskih promjena i energetika također su privlačile glasače na izbore.
Parlament je odobrio Direktivu o uslugama, čiji je cilj razviti jedinstveno europsko tržište usluga. Zastupnici su, kao glas građana, imali ključnu ulogu u pregovorima o toj kontroverznoj temi.
U međuvremenu, ratificiran je Ugovor iz Lisabona, čime je i Povelja o temeljnim pravima stupila na snagu. Sada su države članice trebale provesti Ugovor.
U ovom razdoblju Europski parlament utemeljio je nagrade koje potiču snažan europski duh. Od 2007. Filmska nagrada LUX skreće pozornost na filmove čije su teme u središtu europske javne rasprave. Nagradom „Europski građanin”, utemeljenom 2008., odaje se priznanje iznimnim postignućima Europljana. Od 2008. Europska nagrada za mlade „Karlo Veliki” dodjeljuje se projektima koje vode mladi i koji promiču razumijevanje u Europi i šire.