Izložba
Pad Berlinskog zida u noći između 9. i 10. studenoga 1989. za cijeli je svijet označio kraj jedne epohe. Za Nijemce je označio kraj vrlo dugog poslijeratnog razdoblja. Nakon punih 28 godina prisilne razdvojenosti obitelji i prijatelji napokon su mogli biti zajedno. Pad zida zatekao je ostatak svijeta, iako su mu u DDR-u prethodili mjeseci prosvjeda u kojima su građani zahtijevali političke i gospodarske promjene. Unatoč tome što se u Sovjetskom Savezu već nekoliko godina provodila politika glasnosti i perestrojke, istočnonjemačka vlada nije prihvaćala političke i gospodarske reforme. Kako više nije mogla zaustaviti novi masovni bijeg stanovništva na Zapad, položaj joj je bio ozbiljno uzdrman.
U rane večernje sate 9. studenoga glasnogovornik vlade u konfuznoj je izjavi na iznenađenje novinara najavio da mjere koje građanima DDR-a omogućuju da preko svih graničnih prijelaza i bez posebnog odobrenja putuju u inozemstvo odmah stupaju na snagu. Vijest koju su odmah prenijeli zapadni mediji izazvala je očekivanu reakciju: tisuće građana Istočnog Berlina požurile su na granične prijelaze. Suočeni s takvom masom ljudi i u nedostatku jasnih uputa granični stražari podigli su rampe. Nakon gotovo trideset godina stanovnici Istočnog Berlina mogli su slobodno prijeći na zapadnu stranu zida. Željezna zavjesa je pala i počelo je novo doba.
Poslušajte podcast
Europski parlament, pad Berlinskog zida i ujedinjenje Njemačke